Korisni dokumenti

Svaka država članica EU obvezna je podnijeti Partnerski sporazum kojim se utvrđuje nacionalna strategija za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Svrha Partnerskog sporazuma je opisati sveobuhvatnu i koherentnu strategiju za RH koja ispunjava zajedničke europske ciljeve za rast i radna mjesta.

Partnerskim sporazumom utvrđuju se mehanizmi kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključiv rast (strategija Europa 2020), te sa zadaćama za pojedine fondove EU u skladu s njihovim ciljevima. Isti sadrži:

  • listu svih predloženih programa (izuzev programa teritorijalne suradnje)
  • sažetak ex ante evaluacija tih programa
  • odabrane tematske ciljeve i rezultate koji ukazuju na glavne promjene koje se žele postići
  • mehanizme za koordinaciju fondova i drugih instrumenata
  • provedbu

Preuzmi dokument

 

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske unije i doprinosi cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta“ kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 6,831 milijarda eura od čega 4,321 milijarda iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), a 2,510 milijarda iz Kohezijskog fonda (KF). Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna RH njegova ukupna vrijednost raste na 8,037 milijardi eura.

Preuzmi dokument

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u RH pri čemu su razrađena ulaganja u 4 temeljna područja: mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju, osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada, aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te potporu javnoj upravi (razvoj e-uprave i slično).

U okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 1,85 milijardi eura od čega se 1,58 milijardi financira iz Europskog socijalnog fonda. 

Preuzmi dokument  

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj kao drugi stup ZPP-a ima za dugoročni cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i uravnotežen razvoj ruralnih krajeva.

 

U okviru Programa ruralnog razvoja Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 2.383 milijarde eura od čega se 2.026 milijarde financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz proračuna RH. Konkretno, programom su definirane mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima općenito.

 

Preuzmi dokument

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. je dokument koji sadržava odabrane prioritete i ciljeve koji se trebaju ostvariti uz pomoć mjera strukturne politike u ribarstvu sufinanciranih sredstvima potpore iz EFPR-a (Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo). Cilj programa je promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja te poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike Europske unije.

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 252.643,138 eura.

Preuzmi dokument

Digitalna agenda za Europu je jedan od sedam ključnih inicijativa u okviru Strategije Europa 2020 koja utvrđuje 101 mjeru grupiranu u 7 prioritetnih područja s ciljem ostvarenje održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu. Mjerama koje je donijela Agenda u Europi bi se trebala poboljšati interoperativnost informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga, poticati povjerenje i sigurnost na internetu, osigurati znatno brži pristup internetu, ulagati u istraživanje i razvoj, poboljšati digitalna pismenost, znanje i uključivost te primijeniti IKT u rješavanju ključnih izazova društva. Ključni cilj je ponovno potaknuti europsko gospodarstvo i omogućiti građanima i poslovnim subjektima najbolje iskorištavanje digitalnih tehnologija kako bi se europski bruto domaći proizvod povećao za 5%.

Preuzmi dokument

Strategija Europa 2020. desetogodišnja je strategija Europske unije za rast i zapošljavanje koja je pokrenuta 2010. godine kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. Istom je dogovoreno 5 glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. koji uključuju:

  • Zapošljavanje
  • Istraživanje i razvoj
  • Klimatske promjene / energiju
  • Obrazovanje
  • Socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je pametan – učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka niskougljičnom gospodarstvu i uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva.    

 

Preuzmi dokument

Strategija e-Hrvatska 2020 prikazuje pregled razvoja informatizacije i e-usluga u javnom sektoru te ciljeve daljnjeg razvoja (a kao preduvjet za korištenje strukturnih fondova EU za razdoblje 2014-2020). Pripremljena je u skladu s Digitalnom Agendom za Europu. Glavni cilj je osigurati povezivanje informacijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora tako da se građanima pruži što veći broj kompleksnih e-usluga i smanji njihovo opterećenje u interakciji s javnom upravom.

Aktivnosti će se provesti sukladno Akcijskom planu za provedbu Strategije i financirat će se prvenstveno iz europskih fondova u razdoblju 2014.-2020. (na dispoziciji je 2,6 milijardi kuna).

Preuzmi dokument

Industrijska strategija je dokument usmjeren na unaprjeđenje poslovnog okruženja prema onim područjima, sektorima ili tehnologijama od kojih se očekuje veći doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju. U sklopu strategije napravljene su analize na osnovu kojih su identificirane ključne industrijske djelatnosti:

 

  • proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka
  • proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
  • proizvodnja gotovih metalnih proizvoda
  • računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT)
  • proizvodnja električne opreme
  • proizvodnja strojeva i uređaja
  • proizvodnja prehrambenih proizvoda
  • proizvodnja namještaja

Dokumentom je kao strateški cilj definirano repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti uz rast obujma industrijske proizvodnje, broja novozaposlenih visokoobrazovanih osoba, rast produktivnosti radne snage, povećanje izvoza te promjena struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. 

 

Preuzmi dokument  

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. je prvi nacionalni strateški dokument koji sustavno i dugoročno obuhvaća sektor malog gospodarstva te ga usmjerava prema postavljenim ciljevima. Opći cilj je povećanje konkurentnosti malog gospodarstva u RH što će se iskazati kroz povećanje bruto dodane vrijednosti po zaposleniku malog gospodarstva za 40% do 2020. godine.

Strategija definira 5 ključnih strateških ciljeva:

 

  • povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u bruto domaćem proizvodu
  • poboljšanje pristupa financijskim sredstvima za malo gospodarstvo
  • aktivna promocija poduzetništva
  • poboljšanje poduzetničkih vještina
  • unaprjeđenje poduzetničkog poslovnog okruženja

 

Preuzmi dokument  

Strategija poticanja inovacija RH 2014.-2020. je usmjerena na razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini. Ista je izrađena kako bi se izgradio učinkovit inovacijski sustav koji će usmjeriti gospodarstvo Republike Hrvatske prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju, ali i kako bi se iskoristio potencijal RH s obzirom na teritorijalni položaj, resurse te tradiciju u industrijskoj proizvodnji, kao i sposobnosti za inovativnost i kreativnost koje su osnovni čimbenici važni za pokretanje gospodarstva.

Predmetnom strategijom će se unaprijediti inovacijski sustav kao i zakonodavni te fiskalni okvir, utvrditi način komunikacije i modeli suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora u cilju razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te način primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini.

Preuzmi dokument  

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je strateški dokument koji prepoznaje obrazovanje i znanost kao hrvatske razvojne prioritete. Izgradnja inovativnog društva i gospodarstva, prilagodljivog budućim nepredvidivim izazovima, nužna je pretpostavka stvaranja kapitala stvaralačkog ljudskog znanja koje u modernim društvima ima prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa čak i financijskog kapitala.

Kao temelj obrazovanja nameće se cjeloživotno učenje koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči kroz različite oblike učenja i sa stalnim pristupom obrazovanju. Cjeloživotno obrazovanje, znanost i inovacije čine trokut znanja kojemu država pruža uvjete za djelotvorno funkcioniranje. Predmetna Strategija se temelji na 4 načela:

 

  • Donošenju odluka na temelju analize podataka.
  • Učinkovitosti sustava i poboljšanom financiranju
  • Postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena
  • Sustavnom praćenju i vrednovanju rezultata provedenih mjera

 

Preuzmi dokument  

Strategija pametne specijalizacije je jedan od preduvjeta za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (konkretno, za Tematski cilj 1) te su njenim usvajanjem za RH postala dostupna bespovratna sredstva u iznosu od 664 milijuna eura.

Strategijom su definirani ciljevi i prioritetne aktivnosti vezane uz ulaganja u istraživanje i razvoj kao i komercijalizaciju inovacija te su identificirana tematska prioritetna područja za ulaganja i daljnji razvoj gospodarstva:

 

  • Zdravlje i kvaliteta života
  • Energija i održivi okoliš
  • Promet i mobilnost
  • Sigurnost
  • Hrana i bioekonomija

 

Krajnji ciljevi Strategije su poticanje gospodarskog rasta, povećana ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj, odgovori na trenutačne društvene izazove i otvaranje novih radnih mjesta. Poseban fokus se stavlja na učinkovitu suradnju gospodarskog i znanstveno-istraživačkog sektora unutar područja gdje RH ima najveći potencijal za pametan, uključiv i održiv rast.

Preuzmi dokument  

Korisničke upute opisuju korištenje sustava eFondovi – informatičkog sustava namijenjenog za zabilježbu, pohranu i obradu podataka nužnih za financijsko praćenje i praćenje provedbe projekata financiranih iz ESI fondova, konkretno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Preuzmi dokument

Upute za korisnike, vezane uz mjere informiranja i komunikaciju o projektima sufinanciranim u okviru ESI fondova, obvezujuće su za sve korisnike sredstava čiji su projekti sufinancirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda.

Upute su sastavljene kako bi se osiguralo da projekti koje sufinancira EU uključuju mjere informiranja i komunikacije u cilju podizanja svijesti građana Unije o ulozi i ostvarenjima kohezijske politike i fondova, kao i o rezultatima i učincima predmetne podrške. 

 

Preuzmi dokument