Imati dobru ideju je tek početak vašeg puta prema uspješnom apliciranju za vanjske izvore financiranja projekta. Početno, važno je pronaći koje su sve mogućnosti dostupne za financiranje kako bi se uspješno zatvorila financijska konstrukcija ulaganja, a kao što je navedeno u tekstu „Koja su 4 koraka ključna za uspješnu realizaciju projekta?“. Naime, ukoliko nemate (dovoljno) vlastitih sredstava za financiranje cjelokupnog projekta ključno je osigurati vanjske izvore za navedeno. U Republici Hrvatskoj je dostupan veći broj istih, a ističu se Program ESIF Mikro i Mali zajmovi, krediti komercijalnih banaka i bespovratna sredstva kroz EU fondove. Izbor ovisi o većem broju parametara gdje svaki od izvora ima prednosti i nedostatke, ali i o vašim potrebama te mogućnostima. Nadalje, važno je proučiti propozicije natječaja (primarno isključujuće preduvjete i vidjeti da li ste prihvatljiv korisnik), pripremnu dokumentaciju, upute i pravila i tek onda donijeti finalnu odluku. Nakon toga slijedi razrada i unaprjeđenje „ideje“ gdje trebate, između ostalog, analizirati probleme i ciljeve te napraviti cjelokupnu financijsku analizu dosadašnjeg i budućeg poslovanja, a sve kako bi potencijalnom financijeru kroz poslovni plan/projektni prijedlog pokazali održivost ulaganja (kao jednog od ključnih parametara za evaluaciju vašeg zahtjeva). Prilikom izrade samog zahtjeva često se događa ključna pogreška uslijed koje vaša prijava za sufinanciranje biva odbijena - MANJAK KVANTIFIKACIJE!

„Imam dobru ideju, financijske institucije imaju puno novaca na raspolaganju te je otvoren veliki broj EU natječaja, tako da ću lako pronaći sredstva za financiranje svog projekta!“.
Riječ je o izjavi koju često čujemo, a ista je dobrim dijelom rezultat nedovoljno jasne prezentacije mogućnosti financiranja kao i manjka educiranosti potencijalnih korisnika o predmetnoj temi. Naime, u javnost se kontinuirano puštaju informacije o milijardama eura koje stoje na dispoziciji te je samo potrebno doći te ih uzeti. S druge strane, navedene milijarde su najvećim dijelom na raspolaganju kroz natječaje čije se otvaranje opetovano odgađa i koji se često godinama čekaju da bi na kraju bili objavljeni u formi koja nije u skladu s potrebama na tržištu (npr. na natječaj za izradu web stranica i web shopova se nisu mogle prijaviti tvrtke čija je primarna djelatnost trgovina, a njima je navedeno bilo prijeko potrebno). Uslijed navedenog se veliki broj poduzetničkih projekata ne realizira s obzirom da za mnoge, za vrijeme predugog čekanja, prilika prođe ili su zakasnili jer ih je netko jednostavno prestigao (pogotovo kada je riječ o inovaciji). Navedenom ne ide u korist niti manjak educiranosti potencijalnih korisnika. Naime, iako su u svome poslu vrlo uspješni logiku koju primjenjuju u svakodnevnom poslovanju često ne primjenjuju prilikom pripreme projekata s kojima apliciraju na Program ESIF Mikro i Mali zajmovi, kredit komercijalne banke ili bespovratna sredstva. To što sami znaju koliko su dobri ne znači da to isto znaju i drugi, dapače. To što Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), kao nadležno tijelo, ima značajne količine sredstava koje je spremna povoljno plasirati na tržište kroz ESIF zajmove ne znači da ćeš ih dati samo na osnovu dobre „priče“. Ukoliko se vaš poslovni plan ili projektni prijedlog temelji isključivo na „priči“ isto neće biti dovoljno te će vaš zahtjev biti odbijen.

Prilikom izrade poslovnog plana ili projektnog prijedloga nit vodilja vam mora biti kvantifikacija. Detaljno objasnite i potkrijepite konkretnim podacima svaku stavku investicije (pri čemu isti moraju biti kvantificirani i lako mjerljivi), pogotovo dio koji se odnosi na održivost i povrat ulaganja. Također, definirajte mjerljive ciljeve i rezultate kako bi potencijalni financijer dobio sliku o vama kao ozbiljnom poslovnom subjektu koji ozbiljno promišlja o vlastitom poslovanju i koji ima realne mogućnosti osigurati održivost. Drugim riječima, pokažite brojke jer su kvantificirani podaci ono zbog čega ćete se razlikovati od drugih i zbog čega će vaš projekt biti odobren za financiranje. Apliciranje za ESIF zajam ili neki drugi vanjski izvor financiranja nije apstraktan postupak, ali je visoka razina i količina kvantificiranih podataka nužna te je preduvjet za uspješno odobrenje sredstava. Prilikom narativnog dijela i opisa projekta „papir trpi dosta“ dok je „matematika“ koja slijedi financijske analize te se provlači kroz cjelokupnu prijavu egzaktna. Sukladno tome, poslovni plan s dobrom idejom (= narativ), ali bez „matematike“ u većini slučajeva neće biti odabran za financiranje.

  • Primjer „loše“ kvantifikacije
    Dinamično tržište, razvoj tehnologija i globalizacija poslovanja stvorili su okruženje u kojem se tvrtka XY mora brzo prilagođavati kako bi održala postojeće i stvarala nove konkurentske prednosti, a sve kao pretpostavka ostvarivanja kontinuiranog rasta. Kako bi navedeno ostvarila u značajnoj mjeri ovisi o „stanju“ poslovnih procesa jer oni predstavljaju osnovne „alate“ potrebne za kvalitetno poslovanje. Vodeći se time provedena je analiza problema kojom su utvrđeni negativni aspekti postojećeg stanja. Ključan problem je zastarjelost opreme uslijed čega se povećavaju troškovi poslovanja, smanjuje marža te se povećava cijena za krajnjeg kupca što negativno utječe na konkurentnost tvrtke XY i dugoročno dovodi u pitanje njezinu opstojnost. Navedeni problem će biti uklonjen ulaganjem u nova IT rješenja na osnovu čega će tvrtka XY ostvariti rast prihoda te će zaposliti nove djelatnike.

  • Primjer „dobre“ kvantifikacije
    Dinamično tržište, razvoj tehnologija i globalizacija poslovanja stvorili su okruženje u kojem se tvrtka mora brzo prilagođavati kako bi održala postojeće i stvarala nove konkurentske prednosti, a sve kao pretpostavka ostvarivanja kontinuiranog rasta. Kako bi navedeno ostvarila u značajnoj mjeri ovisi o „stanju“ poslovnih procesa jer oni predstavljaju osnovne „alate“ potrebne za kvalitetno poslovanje. Vodeći se time provedena je analiza problema kojom su utvrđeni glavni negativni aspekti postojećeg stanja te su definirani i prikazani uzročno-posljedični odnosi između istih. Ključan problem je zastarjelost opreme, konkretno 10 stolnih računala koji za tvrtku XY predstavljaju osnovni alat rada. Istima prilikom podizanja sustava dnevno treba minimalno 4 minute za dolazak u stanje operativnog rada. To znači da se na: 
    • dnevnoj bazi gubi 40 minuta plaćenog rada
    • mjesečnoj bazi gubi 960 minuta (40 minuta dnevno x 24 radna dana) plaćenog rada
    • godišnjoj bazi gubi 11.520 minuta (960 minuta mjesečno x 12 mjeseci) plaćenog rada

Prevedeno u sate riječ je o 192 radna sata. Sat radnika košta npr. 200 kuna što znači da na godišnjoj razini tvrtka gubi 38.400 kuna. Dodatno, tijekom samog rada, računala često blokiraju čime se vrijeme potrebno za izvršenje određenog radnog zadatka produžuje za dodatnih cca 20%. Prethodno utječe na povećanje troškova poslovanja, smanjenje marže te povećanje cijena za krajnjeg kupca što negativno utječe na konkurentnost tvrtke i dugoročno dovodi u pitanje njezinu opstojnost.

S ciljem rješavanja detektiranih problema izrađen je predmetni projekt kojim će se ulaganjem u nova IT rješenja – 10 stolnih računala s pripadajućim softverskim rješenjima (ukupne cijene 6.500 kn po komadu), optimizirati poslovni procesi te povećati produktivnost i konkurentnost tvrtke XY. Konkretno, navedeno će rezultirati, do kraja ciljane 2021. godine:

    • povećanjem prihoda od prodaje za 20%
    • ostvarenjem prihoda od izvoza (500.000 kn) jer će se stvoriti preduvjeti za izlazak na tržišta Slovenije, BiH i Srbije
    • očuvanjem postojećih radnih mjesta (13) i otvaranjem novih (4)
    • optimizacijom 5 poslovnih procesa (financije i računovodstvo, prodaja, nabava, strateško upravljanje te logistika) i uz to vezano cjelokupno poslovanje tvrtke

Također, nova hardverska rješenja neće više blokirati zbog čega se vrijeme potrebno za izvršenje određenog radnog zadatka neće produživati čime će se godišnji troškovi penalizacije uslijed neispunjenja ugovorenih rokova smanjiti za cca 90%. Zaključno, a nastavno na vrijednost ulaganja (65.000 kn) te godišnji trošak koji generira zastarjela oprema (38.400 kn), razvidno je kako će povrat investicije biti nakon 1,7 godine.

Zaključno, kvalitetan prikaz poslovanja praćen kvantificiranim, realnim i lako mjerljivim (financijskim) podacima, ciljevima i rezultatima predstavlja (ključnu) komparativnu prednost prilikom ocjenjivanja vašeg poslovnog plana/projektnog prijedloga. Sukladno tome, prikažite navedeno.